Akademik Matija Bećković rekao je danas u Istočnoj Ilidži da je u kulturi spas, izlaz i rješenje i da za kulturu ne smije biti prepreka i granica, jer ona treba da povezuje sve narode.
Bećković je u Galeriji “Žarko Vidović” u kojoj je izložena stalna postavka slika Mileve Mice Todorović i gdje je održan okrugli sto “Vjera, sloboda, umjetnost i stradanje u 20. vijeku” istakao da su Todorovićeva i Vidović stradalnici koji su mislili da ih se niko nikada neće sjetiti, te da je pohvalno što je u Istočnom Sarajevu otvorena galerija posvećena njima.
“Ono čemu su oni posvetili život, a to je umetnost, ovde će ih nadživeti. Oni se tome nisu nadali. Kada pročitate njihove zapise, videćete da je Mica Todorović govorila kako nije pripadala nijednom likovnom pravcu i da je slikala samo svoja osećanja i doživljaje i bila svoja. Ipak, zahvaljujući ovim ljudima koji su uvideli da je u kulturi spas i rešenje, ona i danas živi”, rekao je Bećković.
Govoreći o Žarku Vidoviću koji mu je, kako je rekao, bio komšija u Beogradu, Bećković je naveo da se ni on nije nadao da će njegova djela biti upamćena i da neće pasti u zaborav.
“Potucao se za života po raznim gradovima. U Beogradu nije propustio nikoga ko je u kulturi išta značio. Poživeo je dugo, umro je lako, ostavio mnogo rukopisa. Na kraju života bio je posvećen crkvi, veri”, rekao je Bećković novinarima.
Dekan Pravoslavnog bogoslovskog fakulteta iz Foče Vladislav Topalović istakao je značaj zaostavštine Žarka Vidovića, koji je bio i jedan od prvih profesora Bogoslovskog fakulteta.
“NJegove zasluge bih sveo na jednu rečenicu, a to je da je on učinio ono što su učinili klasici evropske teologije. Učinili su preteologizaciju filozofije potpuno neočekivano. Upravo to je Žarko Vidović učinio ovdje. Zato je naša obaveza da ga se trajno sjećamo”, poručio je Topalović.
Književnik Muharem Bazdulj podsjetio je da su Mica Todorović i Žarko Vidović bili jasenovački logoraši.
“Moja ideja je da se ovom prilikom najviše osvijetli ta podudarnost u njihovim životima”, rekao je Bazdulj.
