U bratunačkom selu Kravica danas će biti služen parastos za sve poginule u velikom srpskom stradanju na Božić 1993. godine.
U crkvi Svetih apostola Petra i Pavla u Kravici biće služen parastos za 158 nastradalih Srba iz ovog mjesta i susjednih zaselaka u Odbrambeno-otadžbinskom ratu, od kojih su 49 ubile muslimanske snage iz Srebrenice 7. januara 1993. godine.
Obilježavanju stradanja Srba na ovom području prisustvovaće predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković.
Etničko čišćenje u srednjem Podrinju počelo je u aprilu 1992. godine uništavanjem svega što je srpsko.
Muslimanske snage iz Srebrenice su pod komandom Nasera Orića, uz pomoć jedinica sa bratunačkog, vlaseničkog i zvorničkog područja, nastavile progon, ubistva i uništavanje srpskog stanovništva i imovine tokom cijele 1992. i početkom 1993. godine.
Nakon brojnih zločina počinjenih u srpskim selima oko Srebrenice i Bratunca u prvoj godini građanskog rata u BiH, Orićevi džihadisti su krvavi pir nastavili i 1993. godine kada su na pravoslavni Božić upali u Kravicu, gdje su ubili 49, a ranili 80 srpskih civila i vojnika.
Sedam ih je nestalo i pet ih još nije pronađeno ni nakon 30 godina. Među nestalima tog dana su i dvije žene.
Na Božić je selo opljačkano i zapaljeno je 688 srpskih kuća na širem području Kravice. Uništeno je oko 2.000 pomoćnih i 27 društvenih objekata.
Oko 1.000 stanovnika ostalo je bez domova u jednom danu i kroz smetove se probilo prema Drini izbjegavši sigurnu smrt prelaskom u Srbiju.
Bez jednog ili oba roditelja ostalo je 101 dijete.
Od početka rata pa sve do polovine 1995. godine muslimanske snage iz Srebrenice stalno su upadale u srpska sela oko ovog mjesta, Bratunca, Milića, Skelana i Zvornika, ubijajući sve što stignu, pljačkajući i paleći srpsku imovinu.
Zarobljene su mučili, masakrirali, odsijecali im glave i pokazivali ih u Srebrenici, a zabilježen je i slučaj da su Nenada Rankića pekli na ražnju.
Ta praksa nije prekinuta ni nakon što je Srebrenica proglašena zaštićenom zonom UN u aprilu 1993. godine.
