“Narodne” obveznice u vrijednosti od 100 maraka od proljeća će moći da kupuju i građani Srpske, a ovaj vid ulaganja će, prema ocjeni struke, donijeti zaradu i stanovništvu i Republici i ubrzati razvoj nacionalne ekonomije.
Naime, plan Ministarstva finansija RS je da od iduće godine emituje “narodne” obveznice kako se novac ne bi iznosio iz Srpske, a građani bi za to dobijali godišnju kamatu od oko pet odsto, što je, mnogo isplativije od naknada koje na oročenu štednju nude banke. Građani će obveznice moći da kupe na svim šalterima “Pošta RS” i brokerskih kuća, a razmatra se i mogućnost kupovine u pojedinim bankama.
Stručnjaci smatraju da je, uz edukaciju građana o ovim finansijskim instrumentima, ovo potez koji će ojačati odnos između građana i države.
Ekonomista Miloš Grujić kaže da s obzirom na to da je riječ o pionirskom poduhvatu, priprema za ovakvo zaduženje mora biti pažljivo planirana.
– Nužno je stvoriti povjerenje građana i istaknuti prednosti ulaganja u ove obveznice. Emitovanje “narodnih” obveznica zahtijeva snažnu marketinšku podršku i edukaciju javnosti o načelima trgovanja i sigurnosti ovih finansijskih instrumenata – rekao je Grujić za “Glas Srpske”.
Naglašava da bi, dugoročno gledano, ovo ojačalo odnos između građana i države i pozitivno uticalo na različite aspekte života stanovništva.
– Građanima se može garantovati povrat glavnice na sredstva uložena u slične proizvode, pod uslovima koji su identični onima u komercijalnim bankama, ali uz višu kamatnu stopu od trenutnih ponuda na štednju, koja je i dalje niža od kamata po kojima se država zadužuje. Tako bi država došla do povoljnijih sredstava, dok bi građani mogli dobiti više koristi za svoja uložena sredstva, što bi se moglo smatrati “aktiviranom štednjom” – istakao je Grujić, dodajući da bi uspjeh ovakve emisije bio signal bankama da povise kamatne stope na štednju, što bi donijelo višestruke koristi.
Dekan Ekonomskog fakulteta u Banjaluci Milenko Krajišnik ističe za “Glas” da je ovo izvanredan potez.
– Na taj način bi se slobodna novčana sredstva prikupila i stavila u funkciju za razvoj društva, a građani bi dobijali prinos koji je bolji nego što dobijaju na drugim investicionim tržištima. Osim toga Srpska bi bila manje zavisna od spoljnog duga i spoljnih kreditora. To doprinosi razvoju, a i građani kao dio nacionalne ekonomije ostvaruju prihod. Kamata ne ide u inostranstvo, tako da su brojne prednosti – objasnio je Krajišnik.
Dodao je da je ovakav projekat poodavno realizovan u razvijenim zemljama te da su i zemlje u okruženju uspješno sprovele takav projekat.
Da je ovaj oblik ulaganja povoljniji od onoga što nude komercijalne banke saglasan je i ekonomista Aleksandar Ljuboja koji kaže da će ovo biti novina koja će omogućiti punjenje budžeta.
– Hartije od vrijednosti kao takve jesu sigurnije, jer je organizaciona jedinica entitet. U svakom slučaju trebalo bi pozdraviti ovu mogućnost. Ukoliko budu sredstva korištena investiciono, a ne samo za tekuću potrošnju, svi ćemo imati koristi od toga – rekao je Ljuboja, dodajući da će se komercijalne banke možda i probuditi kada dobiju konkurenciju.
Predsjednik Unije poslodavaca RS Zoran Škrebić rekao je da je pozitivno da se građanima pruža mogućnost ulaganja sa dosta većom kamatnom stopom nego što daju banke, ali da postoji velika opasnost da depoziti iz banaka budu ili povučeni ili smanjeni kako bi se ulagalo u državne obveznice, ukoliko će kamata biti veća nego na štednju u bankama.
– S druge strane, postoji bojazan da ako država daje kamatu od pet odsto da i banke povećaju kamate po kojima daju kredite ne samo stanovništvu nego i privredi – rekao je Škrebić.
ISKUSTVA IZ REGIONA
Navodeći primjere iz regiona Miloš Grujić kaže da je uspjeh Hrvatske s emisijom “narodnih” obveznica u prvom kvartalu prošle godine inspirisao razmišljanja o sličnim inicijativama u regionu.
– Oko 45.000 građana je upisalo obveznice u vrijednosti od 1,335 milijardi evra, a institucionalni investitori dodatnih 515 miliona evra, uz kamatnu stopu od 3,65 odsto. Ova kamatna stopa je bila viša od onih koje nude banke. S druge strane, prethodni pokušaji, poput onog iz 2017. u Srbiji, kada je upisana samo četvrtina od ukupno emitovanih 80 miliona evra pokazuju izazove i rizike ovih poteza – naveo je Grujić.
