Udruženje “Ženski interaktivni ruralni centar – ŽIR” Istočno Sarajevo predstavilo je danas projekat “Istočno Sarajevo – grad bez nasilja” i inovativnu SOS aplikaciju preko koje će moći da se instalira i taster “panik” koji će omogućiti žrtvama da prijave nasilje.
Cilj ovog projekta je da mladima bude podignuta svijet o nasilju kroz društveno angažovanje, volontiranje i pružanje podrške žrtvama porodičnog nasilja putem inovativne SOS aplikacije, radi brže, efektnije i efikasnije pravne, psihološke i socijalne podrške.
Izvršni direktor ovog udruženja Milena Regoje rekla je da nasilje može da doživi bilo ko, bilo kada i na bilo kom mjestu, te istakla da žrtve treba ohrabriti da to prijave.
“Glavni cilj projekta je da podignemo svijest mladih studenata psihologije, sociologije i pedagogije kako da aktivnim učešćem u zajednici pomognu žrtve nasilja, vodeći inovativnu SOS aplikaciju”, rekla je Regoje novinarima u Istočnom Sarajevu.
Prema njenim riječima, kroz ovaj projekat “ŽIR” će obučavati 60 studenata, kako na praktičan način da pomognu žrtvama nasilja kroz ovu aplikaciju, kako bi žrtve mogle da opcijom “čet” zatraže pravnu, psiho-socijalnu i drugu podršku.
Regoje je dodala da je ovo udruženje, u saradnji sa Ženskim centrom iz Trebinja i drugih 12 organizacija iz cijele BiH potpisalo protokol o saradnji, kako bi upravljao inovativnom SOS aplikacijom, koja će se moći instalirati na pametnim telefonima.
“Realizacija projekta je u toku, podržava ga Razvojni program UN /UNDP/, uz podršku grada Istočno Sarajevo, sprovodi se u okviru Regionalnog programa lokalne demokratije na zapadnom Balkanu dva, a finansira ga EU”, istakla je Regoje.
Ona je dodala da projekt traje devet mjeseci, te da će u okviru njega biti organizovan i okrugli sto.
Na području Policijske uprave Istočno Sarajevo u prvoj polovini prošle godine registrovano je 36 slučajeva nasilja u porodici, a policija je podnijela 36 izvještaja o počinjenom krivičnom djelu protiv isto toliko punoljetnih muškaraca, od kojih su osam povratnici u vršenju nasilja u porodici, saopšteno je iz ovog udruženja.
Najčešće žrtve nasilja su supruge i vanbračne partnerke, kao i majke i sestre, a evidentirani su i slučajevi nasilja sinova nad očevima i obrnuto, kao i brata nad sestrom i sina nad majkom.
Kroz višegodišnji rad, zapažanje i intervjue “ŽIR” je došao do saznanja da su žrtve porodičnog nasilja u nepovoljnom položaju zbog brojnih internih i spoljnih faktora.
Jedan od razloga neprijavljivanja i netraženja podrške je percepcija o nedovoljnom kvalitetu rehabilitacije i reintegracije.
“Višestruko ranjive, marginalizovanje i diskriminisane grupe, prema kojima je potrebno primjeniti mjere afirmativne akcije, nemaju ni osiguran pristup kako prijaviti nasilje i zatražiti pomoć”, ističu iz ovog udruženja.
