Aktuelni saziv Savjeta ministara u dvije godine rada napravio je za evropski put BiH što nisu prethodna dva u osam godina mandata, a za urađeno su najzaslužniji ministri HDZ-a, te SNSD-a i njegovih koalicionih partnera, s obzirom da nijedan od evropskih zakona nije izašao iz resora stranaka “trojke”, piše “Večernji list” u izdanju za BiH.
“Analizirajući pažljivo izvještaj o napretku BiH iz marta 2024. godine, postaje jasno da su ključni reformski iskoraci ostvareni u resorima kojima rukovode ministri iz redova HDZ-a i SNSD-a”, navodi ovaj dnevnik.
Suprotno očekivanjima onih koji u bošnjačkim strankama vide predvodnike evropskog puta BiH, upravo su ministarstva pod vođstvom hrvatskih i srpskih predstavnika predložila i provela najvažnije reforme koje su omogućile uslovno otvaranje pregovora sa EU.
“Večernji list” prenosi da je Ministarstvo pravde u Savjetu ministara na čijem je čelu Davor Bunoza iznjedrilo zakone o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu, sukobu interesa, državnoj službi, slobodi informacija i strategiju za predmete ratnih zločina.
Ministarstvo civilnih poslova, koje je takođe pripalo HDZ-u, uradilo je zakon o zaštiti ličnih podataka ključan za usklađivanje sa EU standardima i zaštitu privatnosti.
Osim toga, Ministarstvo bezbjednosti na čijem je čelu bio kadar DNS-a donijelo je zakone o pranju novca i strancima, sporazum sa Fronteksom i strategiju migracija, ključne za EU put.
“To znači da nijedno bošnjačko ministarstvo nije bilo nosilac bilo kakvog značajnog zakona koji otključava evropske integracije”, piše “Večernji list” uz podsjećanje da je domaćoj javnosti nedavno kao razlog za izbacivanje SNSD-a iz vlasti objašnjeno njegovo blokiranje evropskih reformi.
