Ravna planina banerRavna planina baner

Kultura

Krstić: Narodno pozorište od velikog značaja za Istočno Sarajevo, ali i Republiku Srpsku

04 Jun 2024
3 min.
Krstić: Narodno pozorište od velikog značaja za Istočno Sarajevo, ali i Republiku Srpsku

Princip: Prošle sedmice u Istočnom Sarajevu je otvoreno dugoočekivano Narodno pozorište. Građani su željno isčekivali to pozorište što je pokazala i rekordna podjela besplatnih karata za prve predstave. Kakvi su prvi utisci, nakon tih predstava?

Krstić: Uzbuđenje je bilo veliko, uspjeli smo da otvorimo Narodno pozorište. Nakon prvih predstava mogu reći da je publika bila oduševljena. Karta više se tražila i mislim da je to činjenica koja nam govori da smo na pravom putu i da smo građanima Istočnog Sarajeva priuštili ono što im je trebalo. Mislim da ćemo u narednom periodu uspjeti da obradujemo publiku i da nastavimo da gledamo i uživamo u predstavama.

Princip: Koliki je značaj pozorišta u našem gradu, kao drugog nacionalnog pozorišta u Republici Srpskoj?

Krstić: Mislim da sama činjenica da je to drugi nacionalni teatar u Srpskoj dovoljno govori sama o sebi. Zaista je veliki značaj. U našoj blizini, u Republici Srpskoj, nemamo pozorište i mislim da je to veliki poduhvat i Vlade i predsjednika Republike Srpske ali i naših ljudi iz grada, prvenstveno načelnika opštine Istočno Novo Sarajevo i gradonačelnika Istočnog Sarajeva. Kultura jednog naroda će se razvijati i imaćemo mogućnost da djecu od malih nogu usmjerimo na pravi put.

Princip: Recite nam nešto više o samom objektu, koja je vrijednost radova, koji je kapacitet mjesta…?

Krstić: Objekat se nalazi, da tako kažem, u samom srcu Istočnog Sarajeva. Objekat ima 2.500 metara kvadratnih, sala može primiti 220 posjetilaca. Scena nam je na zavidnom nivou. Dubina scene je 14×11,5 metara. Imamo i prednji dio scene koji je dimenzija 8×4,5 metara. Kada je riječ o tehnici, sve je samo o sebi reklo, svjetlo i zvuk i sve ostalo smo uspjeli u najboljem svjetlu da pokažemo. I uspjeli smo da se gostujućim pozorištima i njihovim predstavama prilagodimo, svim njihovim zahtjevima i potrebama.

Princip: Ko je učestvovao u finansiranju pozorišta?

Krstić: U finansiranju pozorišta učestvovala je Vlada Republike Srpske sa oko 3,5 miliona maraka i opština Istočno Novo Sarajevo sa oko tri miliona.

Princip: Da li imate već neki plan, koje predstave će se moći pogledati u narednom periodu? I kada možemo očekivati prve predstave ovog pozorišta?

Krstić: Planove za juni mjesec tek pravimo. Nadam se da ćemo na taj zadatak uspjeti odgovoriti najbolje što možemo. Ne mogu ništa precizirati, čekamo da se kockice poklope jer juni mjesec je već kraj sezone tako da je većina pozorišta već rezervisana. Međutim, potrudićemo se da nešto pronađemo i našim gledaocima priuštimo kvalitetne predstave. Što se tiče naših predstava. Pozorišna sezona počinje 1. oktobra i plan nam je da pozorišnu pauzu iskoristimo da spremimo i uradimo nešto i po tom pitanju.

Princip: Da li Istočno Sarajevo ima svoje glumce i da li ima pozorišnu publiku?

Krstić: Mogu slobodno reći da ima pozorišnu publiku u šta smo se uvjerili više puta. Ljudi se osjećaju posebno kada uđu u pozorište. Što se tiče naših glumaca, ne mogu reći da smo u obilju sa njima. Imamo Milana Dimića, koji se nalazu tu na području Sarajeva. A imamo i Filipa Radovanovića koji je i glumio na samom otvaranju pozorišta. On se nalazi u Beogradu, ali je raspoložen za neku buduću saradnju. Sa njima smo razgovarali i rekli su nam da na njih možemo računati. Za ostale, moraćemo se snaći.

Povezani članci

Sokolac: Koncert za srpski narod Kosova i Metohije

Humanitarni koncert za pomoć srpskoj djeci i narodu Kosova i Metohije Dejana Najdanovića Najde, pjevača grupe “Smak”, biće održan večeras na Sokocu. Koncert će biti održan na inicijativu Sokočanina Saše Kezunovića, koji je rekao Srni da je minulog ljeta obilazio srpske manastire i sela na Kosovu i Metohiji, u organizaciji Patrijaršije Srpske pravoslavne crkve, te […]

Promovisana knjiga o egzodusu sarajevskih Srba

Roman “Crveni krovovi”, autora Nede Bjelanović, koji govori o egzodusu sarajevskih Srba nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma, promovisan je večeras u Matičnoj biblioteci Istočno Sarajevo. Bjelanovićeva je napomenula da je zabilježeno da je to bio najveći mirnodopski ezgodus jednog naroda u svijetu. “Roman ima istorijsku pozadinu, ali sam sa druge strane pokušala, da dam priču o […]