Mnoga prezimena su nam u amanet ostavljena tokom osmanske okupacije i imaju određeno značenje – kojeg često nismo svjesni.
Stotine riječi koje svakodnevno koristimo vode porijeklo iz turskog jezika, što i ne čudi s obzirom na to da smo skoro pet vijekova proveli pod osmanskom vlašću. Mnogi običaji, ali i imena i prezimena, zadržali su se na Balkanu do danas, a neka od njih pogrešno smatramo isključivo srpskim.
Mirjana Teodosijević, univerzitetski profesor turskog jezika i književnosti i autorka nekoliko turskih rječnika, za „Sandžak.rs“ navela je neka vrlo popularna prezimena u Srbiji koja u osnovi imaju tursko porijeklo i značenje, iako su neka prilagođena lokalnoj tradiciji dodavanjem sufiksa -ić.
Prezime izvedena iz turcizama
„Sigurno i vi poznajete nekoga čije je prezime izvedeno iz turcizma“, rekla je profesorka Teodosijević, pa navela nekoliko primjera i objasnila njihova značenja:
Abrašević – čovjek pjegavog lica
Amidžić – stric
Barjaktarević/Bajraktarević – zastavnik
Borozan – trubač
Bulut – oblak
Vermezović – onaj koji ne daje
Delibašić – najbolji junak, zapovjednik odreda delija
Delić – junak; stražar kod vezira i paša
Dizdarević – upravnik tvrđave
Dunđerski – stolar i zidar
Jaramaz – nepristojan, nestašan; onaj koji ne vrijedi
Karakašević – onaj s crnim obrvama
Karadžić – crnomanjast
Lagumdžija – miner
Malbašić – starešina mahale ili sela
Mutavdžić – zanatlija koji pravi prostirke i pokrovce od kozje dlake
Subašić – nadzornik imanja ili gradski nadzornik („gradski menadžer“)
Peškir – ubrus
Terzić – krojač
Topalović – hroma osoba
Tufegdžić – puškar
Uzunmirković – visoki Mirko
Šebek – pavijan; ružan i drzak čovjek
Šišmanović – debeo
„S turcizmima se ne treba igrati“
Profesorka je na kraju naglasila da, ukoliko nam se čini da se neka riječ danas u turskom jeziku koristi drugačije, moramo imati na umu da se jezik mijenjao kroz vijekove. Mnoge riječi, kao i u srpskom jeziku, danas su arhaizmi i više nisu u upotrebi.
„S turcizmima se ne treba igrati. Ako znate turcizme, to ne znači da ćete moći da vodite čak i najjednostavniji razgovor na turskom jeziku. Ako idete u Tursku, imajte na umu da su mnogi naši turcizmi u turskom danas arhaizmi i da se više ne koriste u savremenom govoru“, objasnila je profesorka Teodosijević, prenosi Krstarica.
