Uoči mogućeg dogovora o miru u Ukrajini, zapadnim zemljama ne odgovara dizanje tenzija u BiH jer vjeruju da bi to moglo dovesti do slabljenja ionako nedovoljno koherentnog fronta zapadnih zemalja prema Rusiji, kako bi izdejstvovali što povoljnije uslove za Ukrajinu, ako dođe do potpisivanja mirovnog sporazuma.
Jedan poznavalac prilika iz zapadne diplomatske misije s kojim smo proteklih dana razgovarali smatra da se trenutna kriza u BiH desila “u najgorem mogućem trenutku” jer i onima koji imaju simpatije prema onom što žele političke elite iz Republike Srpske ne odgovara trenutak kada su se ti zahtjevi ispostavili zbog fokusa na rusko-ukrajinske razgovore.
Donald Tramp, predsjednik Sjedinjenih Američkih Država, želi da fokus svoje zemlje preusmjeri na Kinu i s tim u vezi smatra da Evropa treba da preuzme odgovornost za sve što se dešava na kontinentu.
Time se sužava prostor Stejt departmentu, mjerama i politikama koje oni mogu da sprovode kako bi uticali na događaje, što je velika promjena u odnosu na period koji je obilježila administracija Džoa Bajdena.
Marko Rubio, državni sekretar SAD, u odgovoru novinarki na pitanje o situaciji u BiH dao je jako zanimljiv odgovor, a mediji u BiH, posebno oni u Sarajevu, nisu obratili pažnju na ključni dio.
Rubio je praktično priznao da u Trampovom timu postoji interno razmimoilaženje u vezi s postupanjem prema BiH, ali je istakao da obje grupe, pritom vjerovatno misleći na one koji su naklonjeni Dodiku i one koji to nisu, ne žele da vide pogoršanje bezbjednosne situacije u BiH.
Rubio je blizak Trampov saradnik, ali pripada krugu tradicionalnih republikanskih političara koji ima negativan odnos prema Kini i Rusiji, a Tramp ga je vjerovatno postavio na ovu funkciju jer mu je potrebna saradnja profesionalaca u spoljnopolitičkoj službi SAD za njegove planove, pa je vjerovatno spreman da dozvoli tradicionalniji spoljnopolitički pristup u onim zemljama i regionima do kojih mu nije posebno stalo, među koje se, sasvim sigurno, može ubrojati i BiH.
Rubio je, kao što smo već pisali prilikom njegovog saslušanja u Odboru za spoljne poslove Senata SAD, izrazio spremnost senatorima da podrži tradicionalni spoljnopolitički pristup, a obećao je da će se zalagati da karijerne diplomate za ambasadore koje je nominovao Džo Bajden budu ponovo razmatrane za ambasadorske funkcije.
Velika Britanija je godinama imala rezervu prema evropskom pristupu regionu, ali zbog višeg interesa, odnosno uspostavljanja saradnje s EU u vezi s usklađivanjem odbrambene politike, London će, po svemu sudeći, biti sklon da prepušta inicijativu Briselu o kreiranju budućih politika u BiH.
Kao što smo već pisali, rat u Ukrajini doveo je do značajnih promjena u Evropskoj komisiji i Evropskoj službi za spoljne poslove i bezbjednost EU, i znatno oštriji i neprijateljskiji stav prema Rusiji, što se direktno odražava na namjeru izolovanja onih političara u Evropi koji zagovaraju mekši pristup prema Ruskoj Federaciji.
S obzirom na to da se na Republiku Srpsku gleda kao na region koji ima prijateljski odnos prema Moskvi, sve ono što dolazi kao dio političkih prijedloga iz Banjaluke nema više onoliko razumijevanja koliko je imalo u prošlom periodu, a zemlje koje su bile smatrane prijateljski nastrojenim prema Republici Srpskoj, osim u slučaju Mađarske, imaju izrazito negativan odnos prema Moskvi.
Kad se sve sabere i oduzme, glavnu ulogu u BiH i na Balkanu igraće EU, koja zajedno sa Britanijom pokušava da oformi novi spoljnopolitički i bezbjednosni koncept. U kojoj mjeri će to uspjeti ostaje da se vidi, a BiH će biti među prvim zemljama koje će imati priliku da testiraju njenu uspješnost.
