Poslodavci su iskazali interesovanje za zapošljavanje profesora razredne nastave, diplomiranih ekonomista, profesora matematike, vaspitača u predškolskoj ustanovi, informatičara različitih profila, medicinskih tehničara, vozača, električara i prodavača. Pripravnički staž treba skratiti sa 12 na šest mjeseci. I za projekte zapošljavanja u 2025. planirano je oko 10 miliona KM.
Na evidenciji Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske u novembru 2024. godine evidentirano je 54.409 nezaposlenih lica, što je za 4.942 ili 8,3 odsto manje nego u istom periodu 2023, rekao je vršilac dužnosti direktora Zavoda Damjan Škipina.
“Trend posljednjih godina je da se broj lica na evidenciji nezaposlenih konstantno smanjuje”, istakao je Škipina.
On je naveo da je, od ukupnog broja nezaposlenih na evidenciji Zavoda, 17.961 lice sa srednjom stručnom spremom, 17.517 kvalifikovanih radnika, 10.808 nisko kvalifikovanih radnika, dok su sa visokom stručnom spremom 6.104 lica.
Prema njegovim riječima, analizirajući broj prijavljenih po starosnoj strukturi, situacija je problematična jer je na evidenciji 22.015 lica starosti od 50 do 65 godina, a to je teško zapošljiva kategorija koju poslodavci uglavnom izbjegavaju, iako ta lica čine gotovo polovinu nezaposlenih.
Škipina je dodao da se na evidenciji nalazi oko 25.000 lica koja imaju od 30 do 50 godina i oko pet-šest hiljada lica do 30 godina.
On je rekao da se, zbog prestanka radnog odnosa, na evidenciju Zavoda tokom 11 mjeseci prijavilo 16.196 lica.
“Od ukupnog broja prijavljenih, 60 lica je prijavljeno zbog stečaja, 558 zbog prestanka rada poslodavca, 405 zbog prestanka obavljanja privatne djelatnosti, 4.161 lice je prijavljeno kao tehnološki višak, 5.601 lice zbog prestanka ugovora na određeno vrijeme, 2.049 lica na osnovu izjave radnika-poslodavca o prekidu radnog odnosa, 3.053 lica zbog sporazumnog prekida radnog odnosa i 309 lica iz drugih razloga”, istakao je Škipina.
Analizirajući broj prijavljenih lica prema prethodnom radnom iskustvu, Škipina je rekao da je najčešći razlog prestanak rada na određeno vrijeme, zatim sporazumni prekid radnog odnosa i tehnološki višak zbog promjene organizacione strukture.
Škipina je pojasnio da lica koja ostanu bez posla imaju pravo na novčanu naknadu koja se obračunava u skladu sa provedenim vremenom na poslu.
“Minimalno je osam mjeseci radnog iskustva za dobijanje jednomjesečne novčane naknade, a kako se povećava radni staž tako se povećava i broj mjeseci za isplatu, jer lica sa 30 godina radnog staža imaju pravo na naknadu 18 mjeseci”, rekao je on i dodao da je najniža zagarantovana naknada 495 KM, dok maksimalna ide do prosječne isplaćene plate u posljednja tri mjeseca.
Škipina je naglasio da je zaključno sa 30. novembrom sa evidencije nezaposlenih Zavoda zaposleno ukupno 19.167 lica.
ZA KOJE STRUKE SU POSLODAVCI ZAINTERESOVANI, A KOJIH JE NAJVIŠE NEZAPOSLENIH?
On je napomenuo da su, od ukupnog broja nezaposlenih lica, poslodavci iskazali interesovanje za zapošljavanje profesora razredne nastave, diplomiranih ekonomista, profesora matematike, vaspitača u predškolskoj ustanovi, informatičara različitih profila, medicinskih tehničara, vozača, električara i prodavača.
Na pitanje kojih lica ima najviše na evidenciji nezaposlenih, Škipina je rekao da su, od ukupnog broja nezaposlenih lica koja su prijavljena na evidenciju, najbrojnija zanimanja u okviru trećeg stepena stručne spreme prodavači, bravari i auto-mehaničari.
On je dodao da su u okviru četvrtog stepena stručne spreme ekonomski tehničari, maturanti gimnazije i mašinski tehničari, dok se u okviru sedmog stepena stručne spreme izdvajaju lica sa zanimanjem diplomirani ekonomista, diplomirani pravnik i profesor razredne nastave.
“Iako su u velikom broju prijavljena na evidenciji nezaposlenih, ne možemo reći da se ova lica ne zapošljavaju. Postoji interes poslodavaca za njihovo zapošljavanje, ali priliv iz obrazovnog sistema lica tih zanimanja dovodi nas do toga da ih imamo evidentiranih u velikom broju”, rekao je Škipina.
Govoreći o Akcionom planu za 2024. godinu i realizaciji projekta zapošljavanja kod poslodavaca, Škipina je naveo da je 2.916.840 KM izdvojeno za zapošljavanje 545 lica, za samozapošljavanje 300 lica odobreno je 1.800.000 KM, dok je za obuku, dokvalifikaciju i prekvalifikaciju bilo slabo interesovanje, a planirano je 15.000 KM.
Škipina je dodao da je za ove projekte ukupno planirano 4.731.840 KM koje će biti utrošene po ovim komponentama.
Kada je riječ o Programu zapošljavanja pripravnika sa visokom stručnom spremom, Škipina je naveo da će biti utrošeno oko pet miliona KM za zapošljavanje 445 pripravnika, te da je tu bio veliki odziv.
Govoreći o podacima iz prethodnih godina koliko je lica zaposlenih po ovim programima ostalo u radnom odnosu, Škipina je napomenuo da redovno vrše evaluaciju i prate te podatke.
“Kada govorimo o pripravnicima, oko 50 odsto ih je ostalo u stalnom radnom odnosu kod poslodavca, a kada govorimo o privredi tu je postotak veći i iznosi od 60 do 70 odsto”, precizirao je on i dodao da su to dobri rezultati koje bilježe i zemlje okruženja.
PRIPRAVNIČKI STAŽ SKRATITI NA ŠEST MJESECI
Govoreći o planovima za ovu godinu, Škipina je dodao da je i za projekte zapošljavanja u 2025. planirano oko 10 miliona KM.
On je naglasio da će Zavod za zapošljavanje u 2025. godini tražiti da se mijenja Zakon o posredavanju u zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti, jer tu treba urediti neke stvari koje ne idu naruku u poslovanju Zavoda, te više pomoći licima na evidenciji nezaposlenih.
“To je živa materija i zahtijeva stalnu komunikaciju, usavršavanje i mijenjanje određenih stvari. Moje mišljenje je da ovaj program pripravnika u ovakvom obliku više nije dobar”, rekao je Škipina i dodao da smatra da pripravnički staž treba skratiti sa 12 na šest mjeseci.
On je napomenuo da trenutno na evidenciji imaju više od 3.000 lica sa visokom stručnom spremom koja nisu odradila pripravnički staž, što znači da nisu konkurentna na tržištu rada.
Prema njegovim riječima, ako bi pokušali svim tim licima da omoguće da odrade pripravnički staž, to bi Vladu i Zavod koštalo više od 30 miliona KM, zbog čega smatra da pripravnički treba skratiti na šest mjeseci, jer je to dovoljan period da se i zaposleni i poslodavci mogu odrediti i vidjeti je li neko za taj posao zainteresovan.
Sa druge strane, Škipina je naveo da imaju problem kada neko završi fakultet, a imao je visok prosjek ili je nadaren, dođe i prijavi se na evidenciju, čeka možda godinu ili dvije i u tom čekanju se odluči da ode u inostranstvo, čime se gubi kvalitetan radnik, što nije dobro za Republiku Srpsku.
On smatra da onima koji završe studije treba omogućiti da što prije dođu do radnog mjesta, te da program sufinansiranja bude stalno otvoren.
“Na taj način će biti konkurentni na tržištu rada, a mi ćemo zadržati kvalitetne ljude i u realnom sektoru i u javnim institucijama”, ukazao je Škipina.
PROGRAM “GARANCIJA ZA MLADE” STARTOVAĆE U PRIJEDORU
Škipina je najavio da će program “Garancija za mlade” startovati kao pilot-projekat od 2026. godine u filijali u Prijedoru, gdje je evidentirano oko 1.000 lica sa visokom stručnom spremom.
On je pojasnio da ovaj program podrazumijeva da mladima do 30 godina pruže priliku i, najkasnije do četiri mjeseca nakon prijavljivanja na evidenciju Zavoda, ponude radno mjesto, nastavak školovanja ili određenu praksu.
“To je projekat koji je zaživio u regionu i od 1. januara 2026. godine će kao pilot-projekat biti primijenjen i na području prijedorske filijale”, istakao je Škipina.
On je dodao da u 2025. godini planiraju i održavanje sajmova za zapošljavanje.
Škipina je istakao da su od programa “Rekonomi” dobili sredstva za izradu sajta koji će omogućiti svim korisnicima, kako poslodavcima, tako i licima sa evidencije nezaposlenih, lakši i bolji uvid, a cilj je da se napravi bolja veza Zavoda i poslodavca.
“Želimo da imamo bolju komunikaciju sa poslodavcima i ispunimo osnovnu funkciju Zavoda, a to je posredovanje između nezaposlenih lica i poslodavaca”, rekao je Škipina.
