U Istočnom Sarajevu danas se održava prva u nizu javnih rasprava o Nacrtu ustava Republike Srpske. To je odgovor na pokušaj predstavnika političkog Sarajeva i nelegitimnog Kristijana Šmita da se Srpska razvlasti i oduzmu njene ustavom BiH i Dejtonskim sporazumom zagarantovane nadležnosti.
Iz Srpske jasna poruka da će novim ustavom, isključivo domaći legalno i legitimno izabrani predstavnici donositi odluke i odlučivati.
Ustav – najviši pravni akt jedne države. Јedan takav, Republika Srpska usvojila je 28. februara 1992. godine.
Od tada do danas, pretrpio je brojne izmjene, najviše intervencionizmom visokih predstavnika.
33 godine nakon donošenja prvog, zbog očuvanja ustavnosti i pod prijetnjom od ponovnog zadiranja u njene nadležnosti, Srpska je spremna da donese novi ustav.
Dok iz političkog Sarajeva Srpskoj osporavaju pravo na ustavnost, zaboravljaju da Ustav Republike Srpske predstavlja najstariji zakonodavni akt u BiH, koji je unijela u Dejtonski mirovni sporazum.
– Mi smo danas u mnogo boljoj poziciji. Imamo mnogo stabilniju poziciju i možemo sasvim punim kapacitetom da razmišljamo o svemu tome. Da prije svega, ako je ikako moguće, opstanemo u ovoj dejtonskoj BiH, a ako nije, da onda idemo svojim putem – kaže Vitomir Popović, predsjednik Radne grupe za izradu novog ustava Republike Srpske.
Osim nelegitimnog Kristijana Šmita i njegovog djelovanja, najviše ataka na Republiku Srpsku i njenu ustavnost dolazi od krnjeg Ustavnog suda BiH.
Profesor ustavnog prava Siniša Karan kaže da će usvajanjem novog ustava, Srpska odgovoriti na brojne višegodišnje pokušaje stranih faktora, visokih predstavnika i vanustavnih institucija da ugroze volju naroda, integritet Srpske i dejtonske BiH.
– Novi ustav postaviće stvari na svoje mjesto i vratiti sve u ustavne okvire, gdje će domaći legalno i legitimno izabrani predstavnici donositi odluke i odlučivati, a ne da nam odluke donose stranci i političke matematike kojima se gazi izborna volja građana – rekao je Karan.
Novi ustav predstavlja ključni korak u procesu borbe za osiguranje suverene i stabilne dejtonske Republike Srpske, smatra generalni sekretar predsjednika Srpske, Јelena Pajić Baštinac.
Ona je za Srnu naglasila da novi ustav, koji se temelji na Dejtonskom mirovnom sporazumu, nije samo pravna, već i politička deklaracija koja se tiče svakog građanina i svakog društvenog segmenta Republike Srpske.
– Smatram da je ovo trenutak u kojem Republika Srpska mora da da odgovor i da kroz novi Ustav i državne zakone očuva Republiku Srpsku i njene institucije i mislim da su danas one najugroženije – navodi Pajić Baštinac.
Novi ustav trebalo bi da bude rezultat konsensuza predstavnika i političkog i društvenog života Srpske.
Zbog toga je od velikog znača da se i što veći broj građana uključi u javnu raspravu, smatra pravnik Ognjen Tadić.
Time bi, kaže, u novi ustav bio utkan suverenitet svakog građanina.
– I sadašnji ustav Republike Srpske je odbrana Republike Srpske ali iskustvo više od tri decenije njegove primjene kao i razne intervencije koje su vršene na njegov tekst u ovom trenutku daju razlog da se utvrdi jedinstven tekst koji će imati svoje dugo trajanje i obezbijediti nam najširi konsenzus o tome kakvu Republiku Srpsku želimo – kazao je Tadić.
Osim u Istočnom Sarajevu, javne rasprave o Nacrtu ustava Republike Srpske biće održane u Trebinju, Prijedoru i Gradišci.
