Ministar bezbjednosti u Savjetu ministara Nenad Nešić izjavio je da je BiH samo tranzitna ruta migranata i da je na neki način kolateralna šteta migrantske krize koju nije izazvala.
Nešić je nakon otvaranja “Sarajevskog migracionog dijaloga” na Jahorini rekao da će na ovom dvodnevnom događaju biti govora na koji način da se riješi problem migrantske krize koja ne pogađa samo BiH, već cijelu Evropu.
“Očekujuem da konferencija ponudi odgovore kako riješiti migrantsku krizu na najbolji način i kako je kontrolisati sa posebnim akcetom na krijumčarenje ljudi, koje u ovom trenutku ne rade domaći ljudi, već organizovane kriminalne grupe unutar migranata, spremne i na nasilno djelovanje”, rekao je Nešić novinarima.
Konstatujući da BiH želi da bude dio EU, Nešić je naveo da to samo po sebi donosi određene obeveze, a jedna od njih je zaštita kolektivne evropske bezbjednost, što bezbjednosne agencije BiH uspješno rade.
Prema njegovim riječima, migrantskom krizom su jednako pogođene Republika Srpska i Federacija BiH, bez obzira što na teritoriji Srpske nema migrantskih kampova.
“Migranti ne žele u BiH, niti smo mi izazavali migrantsku krizu. Ona pogađa sve segmente društva i isto tako utiče na ključna zbivanja u zemlji”, rekao je Nešić novinarima.
On je istakao značajnu podršku švajcarske Vlade koja ima razumijevanja prema BiH, kojoj je zahvalio na podršci u organizaciji “Sarajevskog migracionog dijaloga”.
Podsjetio je i da će BiH uskoro potpisati sporazum sa Fronteksom, što će dodatno približiti BiH EU, a isto tako obezbijediti da postane dio kolektivne evropske bezbjednosti.
Držani sekretar za migracije Švajcarske Kristin Šrener Burgener rekla je da zemlje zapadnog Balkana rješavaju kompleksna pitanja koja se tiču nelegalnih migracija.
“Imamo slične izazove i želimo da probleme rješavamo zajedno. U proteklih nekoliko godina ojačali smo sisteme upravljanja migracijama i demonstrirali jako opredijeljene da poštujemo ljudska prava. Moramo zaštiti ljude kojima je pomoć potrebna i vratiti ih u zemlje porijekla”, ukazala je Burgener.
Burgener je istakla da podržava napore BiH da unaprijedi pristup u rješavanju ovog pitanja.
“Zajedničkim radom, razvijanjem sveobuhvatne migracione politiki vjerujemo da će zemlje regiona dobiti podršku međunardonih parnera i naći održiva rješenja kada je riječ o migracijama”, rekla je Burgener.
Ona je podsjetila da je Švajcarska 2009. godine uspostavila migraciono partnerstvo sa BiH, Srbijom, Sjevernom Makedonijom i privremenim institucijama u Prištini koji su, kaže, od krucijalne važnosti u uspostavljanju razvijenih kapaciteta za efikasno rješavanje pitanje migracija.
LAKETA: REGISTROVAN BLAGI PORAST MIGRANATA U PRIHVATNIM CENTRIMA U BiH
Direktor Službe za poslove sa strancima BiH Žarko Laketa rekao je danas na Jahorini da je balkanska migrantska ruta i dalje aktivna, te da je u ovoj godini u četiri migrantska centra u BiH već registrovano oko 19.000 migranata, što je blagi porast u odnosu da prošlu godinu.
Laketa, koji učestvuje na “Sarajevskom migrantskom dijalogu” na Jahorini, izjavio je novinarima da je u protekloj godini do danas u migrantskim centrima registrovano oko 17.000 migranata.
Prema njegovim riječima, Služba, koja sa Ministarstvom bezbjednosti u Savjetu ministara upravlja sa četiri prihvatna centra, migrantima odmah po dolasku uzima biometrijske podatke, te im izdaje potvrde, jer svi izraze želju za azilom.
Laketa je rekao da su krivična djela koja počine migranti, među kojima su i ubistva, u nadležnosti lokalne policije, te da se nakon okončanja svih zakonskih procedura predaju Službi za poslove sa strancima koja ih smješta u migracioni centar u Sarajevu.
“Nažalost, migracije koje su u početku bile ekonomske i humanitarne, u posljednje vrijeme su bezbjednosni problem ne samo u BiH, već i u zemaljama u okruženju”, naveo je Laketa.
On je rekao da su se pojavile određene grupe unutar migranata koje su postale opasne i sve koriste da migrantsku situaciju iskoriste kako bi zaradile novac.
“Dešavaju se i otmice, krivična djela silovanja i brojna druga, koja te grupe, koje ilegalno prebacuju migrante preko granica, rade, i za to dobijaju novac od samih migranata”, pojasnio je Laketa.
On je rekao da put koji migranti pređu do EU košta od 12.000 do 18.000 evra, te dodao da se tačno znaju rute i lokacije gdje se organizovano prebacuju.
“Bezbjednosne agencije u BiH raspolažu tim informacijama i dolaze do određenih pozitivnih rezultata. Jedan dio tih grupa je otkriven, neke se prate, a dio njih je već smješten u migracioni centar. Zato smatram da je današnji skup bitan jer su prisutni svi koji se bave ilegalnim migracijama. Očekujem da ćemo donijeti određene zaključke kako se boriti protiv ove pojave”, naglasio je Laketa.
On je poručio da ilegalne migracije neće stati, te da se zajednički mora naći rješenje kako da se to kontroliše.
