Zovu ga još i šipurika, divlji šipak, divlja ruža, pasja drača, pasja ruža, srbiguzica, šipurina, šepurika.
Šipurika raste kao grm ili omanje drvo visine dva do tri metra.
Stabljike su tanke, vitke, u obliku poluluka savijene naniže, obrasle trnjem. Listovi su neparno perasti, sastavljeni od pet do sedam listića jajastog oblika, po rubu oštro nazubljeni.
Dosta veliki cvjetovi ružičaste, rijetko bijele boje javljaju se pojedinačno ili po dva do tri zajedno.
Plod je jajastog oblika, spolja gladak, crvene boje. Spoljni mesnat oklop nastao je od cvjetne lože, a u njemu se nalaze poređani tvrdi plodići i mnogobrojne dlačice, piše Enciklopedija ljekovitih bilja.
Hemijski sastav
Plod sadrži karotenoide, steroide, vitamine C, E, P, flavonoide, pektine. Sjemena sadrže trigliceride, tokoferole, karotenoide.
Stanište
Najčešće se javlja po ivicama šuma, kamenjaru, među grmljem, pored puteva, po međama, uz ograde. Upotrebljivi dijelovi biljke. Za lijek se uzimaju plodovi i cvjetne latice.
Primjena
Otklanja tegobe povezane sa nedostatkom vitamina C. Koristi se i protiv groznice, kamenca u bubrezima, crevnog katara, bolesti mokraćnih organa, vodene bolesti. Cvjetne latice šipurka upotrebljavaju se za pripremanje čaja kod krvarenja iz želuca, crijeva, pluća i hemoroida kao i protiv proliva i želudačnih grčeva, prenosi Krstarica.
Način upotrebe
Pekmez od zrelih plodova iz kojih se povade semenke. Čaj od mesa ploda i sjemenki. Čaj od zdrobljenih semenki. Čaj od cvjetnih latica.
