Svjetski dan mentalnog zdravlja obilježava se svake godine 10. oktobra, a ove godine pod motom “Vrijeme je da istaknemo značaj mentalnog zdravlja na radnom mjestu”.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, tokom 2022. godine oko 60 odsto svjetske populacije je bilo radno aktivno.
Kako navode iz Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske, radne aktivnosti mogu da predstavljaju značajan protektivni faktor, ali isto tako posao može da predstavlja faktor rizika za razvoj mentalnih poremećaja.
“U svom punom potencijalu, rad nam pruža osjećaj ispunjenosti, svrsishodnosti i zadovoljstva, ali za neke ljude posao može da umanji lične potencijale, ne uspijevajući da im poboljša kvalitet života, utičući negativno na mentalno zdravlje i blagostanje i, u konačnici, rezultirajući prekomjernim stresom i mentalnim poteškoćama. Na globalnom nivou, 15 odsto radno aktivne populacije živi sa mentalnim poremećajima, koji se ispoljavaju na različite načine sa varirajućim intenzitetom poteškoća i distresa. Za osobe sa mentalnim poremećajima, bez obzira na želju i volju da budu radno aktivne, manjak podrške i razumijevanja sredine može uticati na samopouzdanje, umanjiti stepen zadovoljstva na radnom mjestu, utičući na radne kapacitete, te dovodeći do povećane odsutnosti i smanjene sposobnosti da se zadrži postojeći i nađe novi posao. Briga o članu porodice sa mentalnim poteškoćama može na sličan način da utiče na radnu dinamiku staratelja i članova uže porodice”, navode iz resornog ministarstva.
Kako dodaju, mentalno zdravlje je često potcijenjeno i zanemareno u poređenju sa fizičkim zdravljem, a osobe sa mentalnim poremećajima su izložene stigmi, diskriminaciji i u stanju socijalne isključenosti.
“Sveprisutna stigma često stvara otpor među poslodavcima da zaposle osobe sa mentalnim poremećajima, a pojedini radnici će izbjegavati da otvoreno govore o svojim poteškoćama ili da traže pomoć zbog straha od negativnih posljedica”, navode iz Ministarstva, dodajući da s druge strane nezaposlenost i nesigurno radno mjesto, diskriminacija i loši radni uslovi mogu predstavljati značajan izvor stresa koji povećava rizik za negativni uticaj na mentalno zdravlje.
“Postoje različiti psihosocijalni rizici za mentalno zdravlje s kojim se ljudi na radnom mjestu mogu suočiti, uključujući različite stresore na poslu, stigmu, diskriminaciju, loše uslove rada ili ograničenu autonomiju, slabo plaćene ili nesigurne poslove”, saopšteno je iz Udruženja za uzajamnu pomoć u duševnoj nevolji “Feniks” Tuzla.
Oni posebno naglašavaju važnost kreiranja inkluzivnog, nediskriminirajućeg, nestigmatizirajućeg i podržavajućeg radnog okruženja za osobe koje žive sa problemima mentalnog zdravlja ili psihosocijalnim teškoćama kako bi, kao i svi drugi ljudi, mogle i imale priliku pronaći i zadržati posao.
Iz tog udruženja su pozvali vladu i poslodavce da pristupe planiranju i sprovođenju konkretnih koraka u kreiranju radnog okruženja u kojem će briga za mentalno zdravlje stvarno biti prioritet i koje će omogućiti da i ljudi s problemima mentalnog zdravlja nađu i zadrže posao.
