Hram predstavlja spomenik rađanja Republike Srpske jer je na Palama rođena Srpska, ali i zavjetnu crkvu za sve one ljude koji su dali živote, dijelove tijela i koji su morali da napuste svoja vjekovna ognjišta i dođu u ovaj grad. Mladi dolaze u hram, traže duhovnu podršku, traže Boga i to je posebno važno. Završetak radova očekuje se krajem septembra, kada će biti osveštan Hram, što će biti istorijski događaj, kako je najavio mitropolit Hrizostom
U samom centru Pala nalazi se Hram Sabora Svetoga arhangela Gavrila čija izgradnja je počela 2008. godine i čini jedinstvenu cjelinu sa Studentskim trgom, a krajem septembra se očekuje da će biti osveštan.
Ovaj prelijepi Hram danas proslavlja svoju krsnu slavu.
Starješina hrama protojerej Nemanja Mandžić rekao je Srni da Hram predstavlja spomenik rađanja Republike Srpske jer je na Palama rođena Srpska, ali i zavjetnu crkvu za sve one ljude koji su dali živote, dijelove tijela i koji su morali da napuste svoja vjekovna ognjišta i dođu u ovaj grad.
POTREBA ZA VEĆIM HRAMOM
Prema njegovim riječima, ideja o izgradnji hrama pokrenuta je ratnih godina na Palama, kada je osnovan i prvi građevinski odbor za izgradnju. Međutim, zbog ratnih dejstava i situacije u zemlji, privremeno se odustalo. Ideja je ponovo aktuelizovana 2006. godine i tom prilikom se krenulo u izradu projektne dokumentacije, uz blagoslov blaženopočivšeg mitropolita dabrobosanskog Nikolaja Mrđe. Projekat hrama uradila je arhitekta LJubica Bošnjak.
“Hram je bio potreban zbog velikog priliva stanovništva, posebno poslije Dejtonskog mirovog sporazuma, kada veliki broj sarajevskih Srba dolazi na Pale i u okolinu da živi. U Palama je do tada postojala mala crkva Uspenja Presvete Bogorodice ili stara crkva, kako je svi zovu”, navodi starješina hrama.
Izgradnja je počela 2008. godine, a iste godine na praznik Svetih Joakima i Ane, 22. septembra blaženopočivši mitropolit Nikolaj osveštao je temelja ovoga hrama. Kum i čovjek koji je donirao temelje je Milomir Kusmuk, koji je skoro od samoga početka i predsjednik građevinskog odbora.
Hram je dužine 44 metra i širine 25 metara. Visina centralne kupole je 23 metra, a visina zvonika sa krstom je 33 metra.
Sam hram ima 1.500 metara kvadratnih korisne površine. Bogoslužbeni dio hrama iznosi 600 metara kvadratnih, a kripta hrama je za oko 100 metara kvadratnih veća od bogoslužbenog prostora. Hram posjeduje galeriju, kao i prateće sadržaje.
VELIKA AKCIJA ZA IZGRADNJU HRAMA
Protojerej Mandžić ističe da je proteklih godina zbog finansijske krize i epidemije virusa korona bila usporena izgradnja Hrama, ali da je od prošle godine krenula velika akcija njegovog završetka koje je najviše podstakao i pomogao NJegovo visokopreosveštenstvo mitropolit dabrobosanski Hrizostom.
U Hramu su tako završeni radovi na podu i postavljeni prelijepi ornamenti od raznobojnog kamena koji krase centralni dio hrama.
On navodi da se očekuje početak ugradnje dijelova ikonostasa, trona u hramu, onda sintrona u samom oltaru, kao i časne trpeze.
“Veliki polijelej-luster urađen je u livnici u Solunu, a izlijevaju se i četiri manja koja će krasiti ovaj hram i biće dosta unikatni. Rade se po uzoru na hilandarski polijelej, sa određenim karakteristikama našega hrama”, objašnjava prota Mandžić.
On ističe da se u hramu od 2015. godine služe svete liturgije, a posljednjih godina i svakodnevna bogosluženja tokom velikih postova.
Protojerej Mandžić priča da se radi vanjsko uređenje – popločavanje i ukrašavanje porte. Osim kamenih dijelova koji će biti popločani granitom, rade se zelene površine, te slijedi ukrasno bilje i pojačavanje osvjetljenja hrama.
“Hram će biti ono što zaista jeste, a to epicentar Pala i biser našega grada”, navodi prota Mandžić i dodaje da se završetak najavljenih radova očekuje krajem septembra, kada će biti osveštan Hram, što će biti istorijski događaj, kako je najavio mitropolit Hrizostom.
SVE VIŠE MLADIH OKRENUTO CRKVI
Starješina Sabornog hrama Mandžić je rekao da su ljudi prepoznali ovaj hram kao svoj i da je, osim vanjske izgradnje koja jeste važna, jednako važna gradnja zajednice crkve i osjećaja vjernika za ovo mjesto kao jedne svetinje.
“Svetinja postaje onda kada je ljudi prepoznaju kao bitno mjesto. Zadovoljan sam kao sveštenik u ovome svetome hramu dolaskom ljudi, a svjedoci smo svakodnevnih bogosluženja kada je Hram ispunjen, čemu doprinose i blizina fakulteta i studenti”, istakao je protojerej Mandžić.
NJemu je drago što veliki broj mladih ljudi dolazi u Hram Sabora Svetoga arhangela Gavrila u vrijeme kada u svijetu nestaju tradicionalne vrijednosti.
“To je veoma značajno za ovaj istorijski momenat kada u svijetu padaju određene vrijednosti koje su nekada bile normalne, a danas postaju, nažalost, nepoželjne. U Palama mladi dolaze, traže duhovnu podršku, traže Boga i to je za nas posebno važno”, poručio je starješina hrama protojerej Nemanja Mandžić.
