Zbog nepovoljnih vremenskih uslova, voćari u Republici Srpskoj ove godine bilježe niže prinose i osjetno smanjen kvalitet većine voćnih vrsta.
Naime, iako su proljećne kiše najavljivale dobru sezonu, visoke temperature u aprilu uticale su na slabiji rod i oštećenje cvjetova, posebno kod jabuke i višnje. Dok su proizvođači breskve i trešnje uspjeli ostvariti zadovoljavajuće cijene, proizvodnja maline i dalje opada zbog niskih otkupnih cijena.
Predsjednik Udruženja voćara Republike Srpske Dragoja Dojčinović ističe da je stanje voćarstva u Republici Srpskoj ove godine generalno loše.
“Prinosi i kvalitet voća razlikuju se zavisno od područja gdje se voćnjaci nalaze, ali sveukupno gledano, prinosi su manji od očekivanih. Proljeće je bilo obećavajuće zbog obilnih kiša, ali kako su temperature rasle, prinosi su opali. Visoke temperature u aprilu oštetile su cvjetove, posebno tokom glavne faze cvjetanja, kada su dostizale i 32 stepena Celzijusa”, kazao je Dojčinović za “Nezavisne novine”.
Kako je rekao, to je odmah nagovijestilo slabiji rod i probleme s kvalitetom.
“Jabuka, iako je imala dobar kvalitet, bila je toliko krupna da se uglavnom koristila u industriji zbog velike težine i opadanja plodova. Čak 60 odsto najboljeg roda jabuka propalo je i otišlo u industriju po niskim cijenama. Sa druge strane, breskva je ove godine imala odličan prinos i cijenu, pa je sve proizvedeno uspješno prodato. Iako se breskva ne proizvodi masovno u Republici Srpskoj, ovo je bila dobra godina za taj rod”, kazao je Dojčinović.
Dodao je da su proizvođači trešanja takođe zadovoljni, iako je rod bio manji; visoke cijene su to nadoknadile.
“Svaka trešnja brzo se prodavala po cijeni od čak osam do 10 KM, što je ipak nepristupačno za lokalne kupce zbog niskog životnog standarda. Višnja je podbacila, a njen rod je gotovo izostao zbog problema s cvjetanjem u proljeće. Šljiva je nešto bolje rodila, posebno u krajevima Majevice i Semberije, gdje su plodovi visokog kvaliteta izvezeni u Nizozemsku i Njemačku, dok je ono što nije zadovoljilo standard otišlo u industriju”, kazao je Dojčinović.
Kako je rekao, cijena za industrijske šljive bila je povoljna za proizvođače.
“Malina je imala male prinose, čak 60 odsto manje od očekivanih. Iako je kvalitet bio dobar, niska cijena dovela je do toga da sve veći broj proizvođača odustaje od uzgoja. Mnogi voćari već godinama napuštaju proizvodnju, pa je tako u regionu Potkozarja u posljednje tri godine broj hektara pod voćem smanjen za oko 1.000”, kazao je Dojčinović za “Nezavisne novine”.
Kako je rekao, u cilju revitalizacije voćarstva, Ministarstvo poljoprivrede Republike Srpske pokrenulo je program obnove starih zasada i sadnju novih, te prilagođavanje sorti koje bolje odgovaraju tržištu.
Prinosi voća u Ljubinju ove godine bili su ispod prosjeka, što čini ovu godinu izuzetno slabom u poređenju s prethodnim, rečeno je u Odjeljenju za privredu opštine Ljubinje.
“Višnja koja je bila zasađena na 112 hektara zemljišta imala je veoma loš prinos, a rod je bio veoma ispod prosjeka, pa će dio ljubinjskih voćnjaka zbog isteka ekonomskog vijeka biti iskrčen”, naveli su iz Odjeljenja.
Ove godine loš prinos imala je i trešnja, koja je uz višnju najznačajnija i najzastupljenija voćarska kultura na ovom području.
“Jabuke u Ljubinju imale su prosječan rod ove godine, iako su sitnije zbog sušnog ljetnog perioda, a ta voćka je zasađena u jednom voćnjaku od nekoliko dunuma. I vinova loza u nekoliko ljubinjskih vinograda imala je solidan prinos grožđa, ali je riječ o manjim površinama na kojima se uzgaja”, navode iz ovog odjeljenja.
